Gde ste išli u zabavište

Generacije koje su išle u zabavište, danas ga zovu vrtić. U ono vreme to je bio naziv koji se češće koristio u zapadnim delovima Jugoslavije. Vremenom je reč vrtić postala opšteprihvaćena i kod nas, što jeste prevod nemačkog kindergarten, koju su preuzeli čak i Amerikanci.

Ipak, iako smo mi govorili zabavište, u literaturi iz tog vremena i kod nas se predškolske ustanove zovu vrtići, s tim što se oni dele na one sa poludnevnim radom (zabavišta) i one sa produženim radom (obdaništa). U jednoj studiji koja se bavi ovim ustanovama na području grada Subotice, a pravljena je krajem šezdesetih, nalazimo izvesne informacije i, ono što je najbolje, fotografije tadašnjih subotičkih vrtića – objekata i dvorišta.

Zabavište na Paliću, u vili Manojlovića. Na prednjem delu placa kasnije izgrađen današnji vrtić

Prvo zabavište na prostoru bivše Jugoslavije postojalo je baš u našem gradu, još polovinom XIX veka. Istorija ove ustanove napisana je u knjizi “Nastanak i razvoj predškolstva u Subotici” (S.Mačković/G.Vaš), a mi se pozabavimo bližom prošlošću, onom koju mi pamtimo.

Zabavište “Heroj Pinki” u Bogovićevoj ulici. Kada je uređeno 1957. godine bilo je najsavremenije u Subotici

Organizacija porodičnog života u neko prošlo vreme, izgledala je potpuno drugačije nego danas. Žene su bile uglavnom kod kuće i brinule se za potomstvo tako da je tek onaj manji deo njih, zaposlenih u industriji, imao potrebu za tuđom brigom o deci. Svemu tome došao je kraj kada su se žene zaposlile u preduzećima, a društvo počelo da vodi računa, ne samo o čuvanju i vaspitanju, nego i o pripremi dece za školu.

Zabavište u “Šumici”, pored OŠ Jovan Mikić i Pedagoške akademije

Pomenuta studija prikazuje trenutno stanje mreže subotičkih vrtića 1969. godine. Dobar deo objekata je izgrađen u 19. veku. Tada u gradu još ne postoji namenski izgrađena zgrada za predškolsku ustanovu. One sa kojima se raspolagalo, uglavnom nisu imale potrebne uslove ali se situacija popravljala iz godine u godinu. Oni koji su pohađali neko od subotičkih zabavišta, poneli su sa sobom uspomene na mirise iz kuhinje, jela koja su bila mrska ili voljena, prisilno popodnevno spavanje i beskrajno čekanje da svemu dođe kraj i neko ih odvede kući.

Dečje jasle na Trgu žrtava fašizma, namenjene uzrastu do 3 godine. Danas gimnazija Kostolanji

Vremenom su ta mesta bila sve bolje opremljena kao što je i rad sa decom bio sve osmišljeniji tako da će mlađima danas ove slike izgledati tužno. Tadašnjoj deci to je sigurno izgledalo sasvim u redu jer i kod kuće nije postojao bolji komfor.

Subotička zabavišta bila su tada podeljena u dve organizacione jedinice: „Naša budućnost“ i „Heroj Pinki“.

Obdanište i zabavište u ulici Rade Končara. U to vreme zapuštene fasade ali dobro opremljeno

Obdanište “SAND”, u objektu nekadašnje osnovne škole

Dečje obdanište u ulici Ivana Gorana Kovačića. Kuća više ne postoji

Zabavište i obdanište u dvorištu Pravoslavne crkvene opštine

U studiji su priložene još i fotografije zabavišta u Tolstojevoj, Frankopanskoj, ulici 15. Maja, Gajevoj, na Zorci, Majšanski put, Matije Gupca, Ivana Milutinovića, Dragiše Mišovića, Ruđera Boškovića, Bele Čikoša, Mali Bajmok, Aleksandrovo i zabavište u naselju Onča.

 

Lansky

 

Ostavite komentar

guest
53 Komentara
Najnovije
Najstarije Najpopularnije
Vidi sve komentare
Avet
Avet
2 godine pre

Koliko lepe male dece na fotografiji. Lepo su obučena i sređena sa obzirom na teške okolnosti i uslove koje su tada bile.
Vidi se da su to neka druga vremena bila, siromaštvo i oskudica je vladala tih godina i još dosta posle toga.
Današnja deca koja maltene od roditelja dobiju sve što god zažele, ne mogu ni zamisliti koliko se tada u nekim porodicama puno radilo, a ipak jako teško živelo.
Hvala Vam na fotografiji Aleksa.

Aleksa
Aleksa
2 godine pre

Ja sam u zabavište išao u tzv Homok školu. Slika koju prilažem je nastala 1941. godine, nažalost nije u najboljem stanju, ali kroz koliko ruku je prošla, i dobra je. Ovde je išao i moj brat koji je šest godina mlađi od mene, znači da je zabavište u ovoj zgradi bilo sve do sredine četrdesetih godina.
U istu prostoriju gde sam išao u zabavište, igrom slučaja sam išao neko vreme i u četvrti razred osnovne škole. Zbog neke reorganizacije škola ceo razred je premešten u zgradu u dvorištu Pravoslavne crkve, koja je kako vidim kasnije pretvorena u zabavište.
Bile su to turbulentne goodine – u zabavište sam išao delom u staroj državi, delom za vreme mađarske okupacije, počeo drugi razred osnovne škole koji sam pohađao na sedam lokacija.
Ako se neko prepozna na slici, kako vidite ima nas još živih, molim nekako da se javi.

Kertvaros
Kertvaros
2 godine pre

@ Lansky

Ovih dana sam čuo priču kako je krajem četrdesetih i početkom pedesetih (a možda i posle toga) zabavište u Frankopanskoj bilo na nemačkom, odnosno u njemu se sa decom govorilo na tom jeziku. Čudno, pošto se rat tek završio a u njega nisu išli mali Nemci nego jevrejska deca. E sad…

Nisam upucen u detalje govorne komunikacije u tom zabavistu. Misljenja sam da se tamo zapravo nije govorilo i vaspitavalo na nemackom jeziku , nego je koristen jezik Evropskih Jevreja (Ashkenaza) zvani Jiddish. On je vrlo slican i jako podseca na nemacki, pogotovo sve one one koji ne barataju nemackim jezikom. Jiddish se govorio u Jevrejskim porodicama skoro po celoj Evropi (izuzetak jedino bio na Evropskom jugu gde su ziveli uglavnom Sefardi koji su imali svoj vlastiti jezik) i deci je to ustvari bio materinji jezik i logicno mi je da su na svom materinjem jeziku komunicirali i u zabavistu.

Nevajali
Nevajali
2 godine pre

Na prboj slici genetacoje 67 ima jedan medeni mali mestic dete ko je on

Mia i ljubomora
Mia i ljubomora
2 godine pre

Zoro, mora da se i nas dve znamo iz zabavista kod Pravoslavne crkve. Meni je tetica bila Radojka, a secam se i Mie na koju smo jako bile ljubomorne jer je Radojkina unuka. I ja sam sa mojom jos uvek dobrom drugaricom isla sa Radijalca, ruku za ruku, do zabavista. Ne znam kako ostali, ali ja se secam da smo jednom mesecno, svi stajali u redu i zevali ko ptici, jer smo morali progutati kasiku ribljeg ulja. To mi je najgora uspomena, a inace, lepa vremena!

Srodne Vesti
Vidi još ...

Poslednji komentari